Pružatelji tehnoloških rješenja, operatori kibernetičkih hubova, istraživačke i akademske institucije, subjekti u području kibernetičke sigurnosti, tijela javnog sektora, subjekti obuhvaćeni Direktivom NIS 2, subjekti privatnog sektora te drugi relevantni dionici koji podupiru uvođenje i primjenu kibernetički sigurnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Aktivnosti u okviru ove teme trebale bi razvijati i implementirati sustave i alate za kibernetičku sigurnost temeljene na tehnologijama umjetne inteligencije (AI), koji obuhvaćaju aspekte kao što su otkrivanje prijetnji, otkrivanje ranjivosti, ublažavanje prijetnji, samostalni, automatizirani oporavak od incidenata, analiza podataka i razmjena podataka. Navedene aktivnosti moraju biti u skladu s pravima intelektualnog vlasništva (IPR) i Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), ovisno o vrsti informacija kojima se rukuje. Predložena AI rješenja moraju biti kibernetički sigurna.

Aktivnosti trebaju uključivati najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:

• Kontinuirano otkrivanje obrazaca i identificiranje anomalija koje potencijalno mogu ukazivati na nove prijetnje, prepoznavanje novih vektora napada te omogućavanje naprednog otkrivanja prijetnji u promjenjivom okruženju kibernetičkih prijetnji, uključujući ICT ili infrastrukture operativne tehnologije (OT) koje koriste otvorene tehnologije.
• Izrada kibernetičkih obavještajnih podataka (CTI – Cyber Threat Intelligence) na temelju novih sposobnosti za otkrivanje prijetnji.
• Povećanje brzine odgovora na incidente putem praćenja mreža u stvarnom vremenu radi identificiranja sigurnosnih incidenata te generiranja upozorenja ili pokretanja automatiziranih odgovora.
• Ublažavanje prijetnji od zlonamjernog softvera (malwarea) analizom ponašanja koda, mrežnog prometa i karakteristika datoteka, čime se smanjuje vremenski okvir koji napadačima stoji na raspolaganju za iskorištavanje malwarea.
• Identificiranje ranjivosti i podrška upravljanju ranjivostima, uzimajući u obzir više izvora informacija.
• Kibernetički sigurnosni alati i rješenja koja omogućuju smanjenje rizika na sjecištu umjetne inteligencije, interneta stvari (IoT) i pametnih elektroenergetskih mreža (smart grids) ili drugih proizvodnih lanaca.
• Podrška odgovoru na incident putem sposobnosti samostalnog, automatiziranog oporavka.
• Smanjenje vjerojatnosti napada i proaktivno identificiranje slabosti putem automatiziranog skeniranja ranjivosti i penetracijskog testiranja.
• Zaštita poslovno osjetljivih podataka analizom obrazaca pristupa podacima i otkrivanjem neuobičajenog ponašanja.
• Omogućavanje organizacijama korištenja i dijeljenja CTI-ja i drugih operativno korisnih informacija za potrebe analize i dobivanja uvida, bez ugrožavanja sigurnosti i privatnosti podataka, primjerice putem anonimizacije.
• Alati i rješenja koja osiguravaju sigurnost proizvoda ili kibernetičku sigurnost prema načelima „security by design” / „security by default”, u skladu sa zahtjevima Akta o kibernetičkoj otpornosti (Cyber Resilience Act – CRA).
• Pružatelji alata i usluga pozvani su prijaviti se na ovu temu, uključujući i slučajeve kada se prijavljuju u konzorciju s kibernetičkim hubovima (Cyber Hubs). Kada je relevantno, potrebno je uspostaviti poveznice s dionicima u području računarstva visokih performansi (High Performance Computing – HPC), kao i provoditi aktivnosti usmjerene na umrežavanje s takvim dionicima. U dobro obrazloženim slučajevima mogu se odobriti zahtjevi za pristup infrastrukturi EuroHPC-a za računarstvo visokih performansi.
• Sustavi, alati i usluge razvijeni u okviru ove teme bit će dostupni za licenciranje nacionalnim i/ili prekograničnim platformama kibernetičkih hubova, CSIRT timovima, nadležnim tijelima i drugim relevantnim tijelima, pod povoljnim tržišnim uvjetima.
• Cilj je ovih aktivnosti osigurati kibernetičko-sigurnosne sposobnosti temeljene na umjetnoj inteligenciji za nacionalne i/ili prekogranične kibernetičke hubove te nacionalna tijela koja obuhvaćaju kibernetičke hubove i CSIRT-ove, koji imaju središnju ulogu u osiguravanju kibernetičke sigurnosti nacionalnih tijela, pružatelja kritične infrastrukture i ključnih usluga. Te su institucije odgovorne za praćenje, razumijevanje i proaktivno upravljanje kibernetičkim prijetnjama. S obzirom na njihovu ključnu operativnu ulogu u osiguravanju kibernetičke sigurnosti u Uniji, prirodu uključenih tehnologija te osjetljivost informacija kojima se rukuje, kibernetički hubovi moraju se zaštititi od mogućih ovisnosti i ranjivosti u području kibernetičke sigurnosti, kako bi se spriječili strani utjecaj i kontrola.
• Alati za zaštitu i osiguravanje sigurnosti AI rješenja, u skladu s pravnim okvirom EU-a, uzimajući u obzir integraciju zahtjeva koji se odnose na otpornost, performanse, pouzdanost i uravnoteženu autonomiju umjetne inteligencije.
• Doprinos kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji AI rješenja i sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Primarni cilj kibernetičke sigurnosne certifikacije AI sustava u EU-u dvostruk je: smanjiti kibernetičke sigurnosne rizike svojstvene AI tehnologijama te dokazati usklađenost sa sveobuhvatnim zakonodavnim okvirom EU-a, uključujući Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Uspostavom standardiziranog, transparentnog i rigoroznog postupka certificiranja EU nastoji potaknuti povjerenje u AI tehnologije među korisnicima, razvojnim programerima i regulatornim tijelima.

• Za ovu temu primjenjuju se sigurnosna ograničenja iz članka 12. stavka 5. Uredbe o programu Digitalna Europa (vidjeti odjeljke 6. i 10. te Prilog 2.).
• Za ovu temu primjenjuje se sljedeća mogućnost nadoknade troškova opreme: amortizacija i puni trošak (vidjeti odjeljak 10.).
• Sljedeći dijelovi kriterija za dodjelu bespovratnih sredstava iz odjeljka 9. iznimno se NE primjenjuju na ovu temu:
  • u kojoj mjeri prijedlog može prevladati financijske prepreke, kao što je nedostatak tržišnog financiranja;
  • u kojoj mjeri prijedlog doprinosi okolišnoj održivosti i ciljevima europskog zelenog plana (European Green Deal), u smislu izravnih učinaka i/ili uzimanja u obzir učinaka na okoliš.

Mala i srednja poduzeća (MSP), start-upovi, istraživački, akademski i javni sektor, subjekti obuhvaćeni Direktivom NIS 2, ostali gospodarski subjekti i povezani dionici (uključujući pružatelje funkcionalnosti potpomognutih umjetnom inteligencijom).

Svrha ove radnje je povećati zrelost upravljanja kibernetičkim rizicima, poboljšati kibernetičku otpornost te, u konačnici, potaknuti tehnološki naprednu kulturu kibernetičke sigurnosti za mala i srednja poduzeća (MSP) u Europskoj uniji. Projekti u okviru ove teme trebali bi razviti i primijeniti proizvode, alate i usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji za europske MSP-ove, omogućujući pritom i otkrivanje/prepoznavanje obrazaca napada.

Prijedlozi bi trebali obuhvaćati razvoj ili prilagodbu softvera/hardvera te provjeru valjanosti (validaciju) tih rješenja. Predviđa se automatizacija temeljnih procesa kibernetičke sigurnosti, posebice u organizacijama s malim udjelom na tržištu, putem SaaS skupa alata (engl. Software-as-a-Service toolkit) prilagođenog potrebama MSP-ova. Ovaj skup alata trebao bi omogućiti MSP-ovima da unaprijede ključne aspekte svoje kibernetičke sigurnosti pružanjem jednostavnih alata za upravljanje rizicima, otkrivanje prijetnji, odgovor na incidente i obavještavanje, kako bi poboljšali svoju kibernetičku higijenu i ublažili potencijalne prijetnje uz istovremenu zaštitu osobnih podataka. Ovaj kibernetički skup alata također bi trebao pružati funkcije predviđanja i odgovora na kibernetičke incidente kako bi se poboljšala otpornost MSP-ova.

Aktivnosti bi trebale uključivati najmanje jedno od sljedećega:

• Prihvaćanje/usvajanje alata za kibernetičku sigurnost temeljenih na umjetnoj inteligenciji u organizacijama u kojima se oni još ne koriste.
• Razvoj jednostavnih skupova alata (npr. toolkit) temeljenih na umjetnoj inteligenciji za automatizaciju glavnih procesa kibernetičke sigurnosti u MSP-ovima. Takav skup alata mogao bi pružati automatizirane funkcije kao što su:
  • Funkcija koja podržava procjenu i upravljanje rizicima kibernetičke sigurnosti MSP-a. Ova bi funkcija trebala provesti procjenu rizika, pružiti preporuke za njihovo ublažavanje te identificirati dostupne mogućnosti.
  • Sučelje prema postojećim alatima koji podržavaju analizu i procjenu razmjera kibernetičkog rizika MSP-a na temelju informacija prikupljenih pregledom (skeniranjem) digitalne infrastrukture i podataka koje daju ovlašteni korisnici.
  • Funkcija koja izdaje upozorenja o relevantnim ranjivostima i prijetnjama na temelju informacija koje je prikupila funkcija za upravljanje rizicima.
  • Funkcija koja povezuje MSP-ove s kibernetičkim središtem (engl. Cyber Hub) radi prijave incidenta i pomoći pri oporavku, ako je to moguće.
• Korisničko sučelje za MSP-ove za prijavu incidenata povezano s kibernetičkim skupom alata. Korisnici mogu prijaviti incident, dobiti upute o tome kako reagirati te dobiti informacije o tome kako ostvariti podršku pri odgovoru na incident uz upotrebu pomoćnika temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Oba dijela teme usmjerena su na javna tijela koja je odgovarajuća država članica imenovala ili im povjerila odgovornosti u području kibernetičke sigurnosti, uključujući nadležna tijela za kibernetičku sigurnost i timove za odgovor na kibernetičke incidente (CSIRT-ove) imenovane u skladu s Direktivom NIS 2. Ostali relevantni javni ili privatni partneri mogu sudjelovati u konzorciju radi potpore provedbi aktivnosti pripravnosti.

Prijavitelji moraju imati sjedište u državi članici EU-a, uključujući prekomorske zemlje i područja, ili državi Europskoga gospodarskog prostora (Norveška, Island ili Lihtenštajn) te ne smiju biti pod izravnom ili neizravnom kontrolom iz neprihvatljivih država. Prijavu može podnijeti jedan prijavitelj ili konzorcij; za ovu temu nije propisan minimalni sastav konzorcija.

Dodatni uvjet za Dio 1: u Prilogu 3 navedeno je da se bespovratna sredstva mogu dodijeliti samo korisnicima koji su javni ili sektorski naručitelji u smislu direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU.

Cilj je povećati razinu zaštite i otpornosti na kibernetičke prijetnje, posebno kritičnih industrijskih postrojenja i infrastrukture, pružanjem znanja i stručne potpore državama članicama radi poboljšanja njihove pripravnosti za kibernetičke prijetnje i incidente. Aktivnosti trebaju nadopunjavati, a ne udvostručavati postojeće napore na nacionalnoj razini i razini EU-a. Projektni prijedlozi trebaju pridonijeti ostvarivanju najmanje jednog od sljedećih dvaju ciljeva.

Dio 1 – Koordinirano testiranje pripravnosti

Testiranje pripravnosti subjekata u energetskom sektoru, osobito podsektoru električne energije; prometnom sektoru, osobito željezničkom i vodnom prometu (lukama); te sektoru javne uprave. Prijedlozi moraju uključivati najmanje osnovni scenarij rizika iz Priloga 3. Aktivnosti uključuju penetracijska testiranja i procjenu prijetnji, uz obuhvat informacijskih i komunikacijskih tehnologija te operativnih tehnologija i industrijskih upravljačkih sustava; procjenu i testiranje kibernetičkih sposobnosti; uvođenje digitalnih alata, kibernetičkih poligona i drugih okruženja za testiranje; provedbu vježbi; procjenu rizika u lancu opskrbe; te izradu preporuka za poboljšanje sigurnosti i sposobnosti infrastrukture.

Dio 2 – Ostale aktivnosti pripravnosti

Potpora pripravnosti subjekata u sektorima visoke kritičnosti i drugim kritičnim sektorima obuhvaćenima prilozima I. i II. Direktive NIS 2, usmjerena na sektore koji nisu odabrani za koordinirano testiranje pripravnosti u Dijelu 1. Uz usluge navedene u Dijelu 1, aktivnosti uključuju upravljanje rizicima u lancu opskrbe; kontinuirano praćenje rizika, površine napada, imovine i ranjivosti; koordinirano otkrivanje ranjivosti i upravljanje njima; promicanje nacionalnih politika koordiniranog otkrivanja ranjivosti i uporabe EU-ove baze podataka o ranjivostima; te provedbu namjenskih vježbi, programa osposobljavanja i radionica za stručnjake za kibernetičku sigurnost.

Projektni prijedlog može obuhvatiti jedan ili oba dijela teme: koordinirano testiranje pripravnosti i ostale aktivnosti pripravnosti. Za Dio 1 obvezno je uključiti najmanje osnovni scenarij rizika iz Priloga 3, uz mogućnost prilagodbe nacionalnom kontekstu i uključivanja scenarija većeg intenziteta. Dio 2 usmjeren je na sektore koji nisu odabrani za koordinirano testiranje pripravnosti u Dijelu 1.

Nadležna javna tijela iz najmanje dviju država članica obuhvaćenih predmetnim morskim bazenom. Ostali relevantni javni ili privatni subjekti mogu se uključiti ako je to potrebno za provedbu.

Prijedlozi mogu uključivati proširenje postojećih projekata regionalnih čvorišta za kabele (Regional Cable Hubs), financiranih u okviru prethodnih poziva za ovu temu, na dodatne države članice.

Regionalna čvorišta za kabele trebala bi se uspostaviti kao prekogranične strukture utemeljene na suradnji. Svako bi čvorište trebalo uključivati konzorcij tijela iz najmanje dviju država članica povezanih s dotičnim morskim bazenom, uključujući nadležna javna tijela kao što su ministarstva, agencije ili drugi javni subjekti odgovorni za sigurnost kabela, pomorsku sigurnost, otpornost ili zaštitu kritične infrastrukture. Poželjno je sudjelovanje većeg broja država članica. U konzorciju mogu sudjelovati i drugi relevantni javni ili privatni partneri kako bi poduprli tehničku i operativnu provedbu čvorišta. Osim toga, u okviru ove aktivnosti moglo bi se razmotriti uspostavljanje strukturiranog partnerstva s privatnim sektorom radi unapređenja dobrovoljne razmjene informacija o sigurnosti kabela, kao i potencijalna i postupna integracija relevantnih kapaciteta obrambene komponente – primjenom pristupa dvojne namjene.

Za ovu temu obvezne su prijave s više korisnika te se primjenjuju posebni uvjeti vezani uz sastav konzorcija (vidjeti odjeljak 6.).

Cilj je poduprijeti postupno uspostavljanje regionalnih čvorišta za kabele – po jedno za svaki morski bazen EU-a – čija će uloga biti konkretno poboljšanje otkrivanja prijetnji i operativne sigurnosti oko te strateške infrastrukture.

Stoga je ova aktivnost usmjerena na potporu uspostavi procesa, alata i usluga za otkrivanje i analizu novih prijetnji kako bi se osigurala svijest o situaciji u gotovo stvarnom vremenu radi zaštite podmorskih kabela. To uključuje sposobnost objedinjavanja podataka i sigurnosnih informacija iz svih dostupnih izvora (uključujući uspostavljene sustave kao što su Integrirani pomorski sustav, tj. CISE, ili nacionalna kibernetička čvorišta) te njihovu automatiziranu analizu. Aktivnost će također poduprijeti uspostavu funkcije izvještavanja o incidentima i postupka razmjene informacija među nadležnim nacionalnim tijelima.

Ako države članice sudionice tako odluče, regionalna čvorišta za kabele mogla bi koordinirati raspoređivanje i aktivaciju modularne opreme za popravak na razini morskog bazena. Naposljetku, opseg aktivnosti mogao bi obuhvaćati i nabavu dodatnih kapaciteta, opreme, alata, instrumenata ili usluga korisnih za jačanje otpornosti i sigurnosti podmorskih kabela.

Kako bi se podržale navedene aktivnosti regionalnog čvorišta za podmorske kabele (Regional Cable Hub), bit će dostupna bespovratna sredstva za pokrivanje, među ostalim, pripremnih aktivnosti za uspostavu tog čvorišta, interakcije i suradnje među njegovim članovima i s drugim dionicima, kao i operativnih troškova potrebnih za njegovo učinkovito djelovanje. Bespovratna sredstva mogu se također iskoristiti za nabavu infrastrukture, alata i usluga potrebnih za izgradnju regionalnog čvorišta, kao i za njegovo opremanje kapacitetima nužnima za povećanje sigurnosti i otpornosti podmorskih kabela, poput kapaciteta za detekciju.

Aktivnosti mogu obuhvaćati:

• a) uspostavu novih regionalnih čvorišta za podmorske kabele;
• b) proširenje postojećih projekata regionalnih čvorišta za podmorske kabele (financiranih u okviru prethodnih poziva za ovu temu) na nove države članice;
• c) nadogradnju sposobnosti (proširenje opsega (npr. aspekt obrane), primjena novih tehnologija koje omogućuju prediktivniju, automatiziranu i interoperabilnu situacijsku svijest te situacijsku svijest primjenjivu u operativnom djelovanju).

• Stopa financiranja za ovu aktivnost iznimno je povećana zbog geopolitičke važnosti aktivnosti koje se financiraju u okviru ove teme.
• Za ovu temu primjenjuju se sigurnosna ograničenja iz članka 12. stavka 5. Uredbe o programu „Digitalna Europa” (vidjeti odjeljke 6. i 10. te Prilog 2.).
• Za ovu temu obvezne su prijave s više korisnika te se primjenjuju posebni uvjeti vezani uz sastav konzorcija.
• Za ovu temu primjenjuje se sljedeća opcija nadoknade troškova opreme: amortizacija i puni trošak za navedenu opremu.
• Sljedeći dijelovi kriterija za dodjelu iz odjeljka 9. iznimno se NE primjenjuju na ovu temu:
  • mjera u kojoj bi projekt ojačao i osigurao lanac opskrbe digitalnim tehnologijama u Uniji;
  • mjera u kojoj prijedlog može prevladati financijske prepreke, poput nedostatka tržišnog financiranja;
  • mjera u kojoj se prijedlog bavi pitanjima okolišne održivosti i ciljevima Europskog zelenog plana, u smislu izravnih učinaka i/ili osviještenosti o utjecaju na okoliš.

Ova tema obuhvaća sve relevantne dionike, uključujući dionike iz industrije, mala i srednja poduzeća (MSP-ove) te start-up poduzeća obuhvaćena područjem primjene Akta o kibernetičkoj otpornosti (Cyber Resilience Act – CRA), dionike na koje se primjenjuje Direktiva NIS2 te dionike koji mogu imati koristi od europskih programa kibernetičke sigurnosne certifikacije.

Tema je također namijenjena nadležnim tijelima država članica, timovima za odgovor na kibernetičke incidente (Computer Security Incident Response Teams – CSIRT), uključujući sektorske CSIRT timove, centrima za sigurnosne operacije (Security Operations Centres – SOC), operatorima ključnih usluga (Operators of Essential Services – OES), pružateljima digitalnih usluga (Digital Service Providers – DSP), centrima za razmjenu i analizu informacija (Information Sharing and Analysis Centres – ISAC) te drugim dionicima koji imaju ulogu u provedbi Akta o kibernetičkoj otpornosti (CRA), uključujući certifikacijska tijela, kao i svim drugim akterima obuhvaćenima relevantnim zakonodavstvom EU-a u području kibernetičke sigurnosti.

Sudjelovanje konzorcija sastavljenih od partnera iz više država nije obvezno za ovu temu, no uključivanje partnera iz više država pozitivno će pridonijeti učinku aktivnosti.

Cilj: jačanje kapaciteta europskog ekosustava kibernetičke sigurnosti te podrška provedbi regulatornog okvira EU-a na ujednačen način, osobito u skladu s Aktom o kibernetičkoj otpornosti (CRA), Direktivom NIS2, GDPR-om, DORA-om, Aktom o kibernetičkoj sigurnosti i posebnim zahtjevima Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Dodatno se potiču aktivnosti povezane s razvojem vještina i smanjenjem nedostatka stručnjaka u području kibernetičke sigurnosti.

Aktivnosti:

• podrška dionicima u razumijevanju, pripremi za provedbu i provedbi zahtjeva relevantnog zakonodavstva EU-a;
• razvoj, validacija, pilotiranje ili uvođenje alata, IT rješenja, procesa i metoda za usklađenost i odgovor na kibernetičke incidente;
• aktivnosti suradnje, komunikacije, podizanja svijesti, razmjene znanja i osposobljavanja;
• twinning između najmanje dvije države članice;
• alati za praćenje i postupanje s iskorištenim ranjivostima proizvoda s digitalnim elementima u okviru CRA-a;
• alati i procesi za ispunjavanje zahtjeva Direktive NIS2;
• podrška kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji;
• jačanje suradnje nadležnih tijela, CSIRT-ova, SOC-ova, ISAC-ova i drugih relevantnih dionika.

• Međunarodni konzorcij nije obvezan, ali će uključivanje partnera iz više država pozitivno pridonijeti učinku projekta.
• Tema je vrlo široko usmjerena na provedbu europskog zakonodavstva o kibernetičkoj sigurnosti.
• Primjenjuju se sigurnosna ograničenja iz članka 12. stavka 5. Uredbe o programu Digitalna Europa.
• Za troškove opreme primjenjuje se amortizacija i nije predviđena nadoknada punog troška opreme.
• Za EULEG se iznimno ne primjenjuju sljedeći dijelovi kriterija za dodjelu:
  • u kojoj mjeri bi projekt ojačao i osigurao lanac opskrbe digitalnim tehnologijama u Uniji;
  • u kojoj mjeri projekt može prevladati financijske prepreke, poput nedostatka tržišnog financiranja;
  • u kojoj mjeri projekt doprinosi okolišnoj održivosti i ciljevima Europskog zelenog plana, izravnim učincima i/ili podizanjem svijesti o okolišnim učincima.

Pravne osobe (javna ili privatna tijela) osnovane u državama članicama EU-a (uključujući prekomorske zemlje i područja) ili državama EGP-a (Norveška, Island, Lihtenštajn). Zbog sigurnosnih ograničenja koja se primjenjuju na sve teme ovog poziva, subjekti ne smiju biti izravno ili neizravno pod kontrolom države koja nije prihvatljiva. Sudjelovanje u bilo kojem svojstvu (korisnik bespovratnih sredstava, povezani subjekt, pridruženi partner, podugovaratelj ili primatelj financijske potpore trećim stranama) ograničeno je na subjekte osnovane u prihvatljivim državama i pod njihovom kontrolom.

Projektne aktivnosti, uključujući podugovorene aktivnosti, moraju se provoditi u prihvatljivim državama. Fizičke osobe nisu prihvatljive, osim samozaposlenih osoba odnosno obrtnika kada društvo nema pravnu osobnost odvojenu od fizičke osobe. Tijela EU-a ne mogu sudjelovati, uz iznimku Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC). Za ovu temu nije propisan poseban sastav konzorcija.

Višedržavni konzorciji nisu obvezni, ali će pozitivno pridonijeti učinku projekta. Ciljani dionici uključuju subjekte iz domene civilne kibernetičke sigurnosti (uključujući provedbena tijela) i obrambene domene, kao što su industrijski subjekti, ministarstva i agencije nadležne za obranu, ministarstva unutarnjih poslova, MSP-ovi i start-upovi te drugi relevantni dionici u europskoj civilnoj i obrambenoj domeni kibernetičke sigurnosti.

Cilj: unaprijediti operativnu suradnju između civilne i obrambene domene kroz razvoj prototipova s dvojnom namjenom, proizvoda spremnih za tržište i operativnih infrastruktura povezanih s tehnologijama, aplikacijama i alatima za kibernetičku sigurnost koji su relevantni i za civilni i za obrambeni kontekst.

Aktivnosti / opseg: projekti trebaju razvijati i primjenjivati tehnologije, aplikacije i alate za kibernetičku sigurnost s dvojnom namjenom, uključujući funkcionalne prototipove, proizvode spremne za tržište i operativne infrastrukture. Primjeri područja od interesa su:

• Postkvantna kriptografija (Quantum-Safe Cryptography) – razvoj metoda šifriranja otpornih na napade kvantnog računalstva radi osiguravanja sigurne komunikacije i zaštite podataka kritične civilne i vojne infrastrukture;
• Zero Trust arhitekture (ZTA) – implementacija ZTA okvira radi jačanja sigurnosti krajnjih uređaja i sprječavanja neovlaštenog pristupa kritičnim sustavima, za civilne i obrambene sustave;
• Detekcija i odgovor na prijetnje temeljeni na umjetnoj inteligenciji – primjena naprednih AI alata za detekciju, ublažavanje i odgovor na prijetnje u stvarnom vremenu, uključujući detekciju anomalija, prilagodljive obrambene mehanizme i prediktivne procjene rizika;
• Cyber Ranges, uključujući Digital Twins za kibernetičku sigurnost – korištenje Cyber Ranges rješenja i tehnologije digitalnih blizanaca za simuliranje mogućih kibernetičkih napada na civilne i vojne sustave i mreže, prepoznavanje ranjivosti i razvoj učinkovitih strategija odgovora;
• Napredni SOAR alati – razvoj platformi za orkestraciju, automatizaciju i odgovor na sigurnosne incidente radi učinkovitijeg odgovora na incidente u različitim sektorima.

U opseg poziva ulaze i druga područja kibernetičke sigurnosti u kojima civilna i obrambena domena imaju zajednički interes za razvoj zajedničkih funkcionalnih sustava. Očekuje se da se rješenja demonstriraju i primjenjuju, između ostalog, za zaštitu kritične infrastrukture, sigurne komunikacije, upravljanje hibridnim prijetnjama, proširenje funkcionalnosti i operacija SOC/CSIRT sustava kompatibilnih s vojnim zahtjevima te sprječavanje digitalnih prijevara i digitalnog nasilja radi zaštite javne sigurnosti.

Projekti mogu uključivati i razvoj sigurnih mehanizama za razmjenu podataka, sustava ranog upozoravanja, zajedničkih programa osposobljavanja, integriranih sustava za detekciju prijetnji te usklađenih standarda kibernetičke sigurnosti za tehnologije s dvojnom namjenom. Na zahtjev ECCC-a konzorciji će sudjelovati u aktivnostima klasteriranja radi definiranja zajedničkih aktivnosti i jačanja sinergije između civilne i obrambene zajednice.

• Primjenjuju se sigurnosna ograničenja iz članka 12. stavka 5. Uredbe o programu Digitalna Europa.
• Troškovi opreme: samo amortizacija i puni trošak za navedenu opremu.
• Iznimno se ne primjenjuju dijelovi kriterija dodjele koji se odnose na jačanje i sigurnost lanca opskrbe digitalnom tehnologijom u Uniji, prevladavanje financijskih prepreka/nedostatka tržišnog financiranja te okolišnu održivost i ciljeve Europskog zelenog plana.
• Obvezni pokazatelji uključuju broj dionika iz civilne i obrambene zajednice kibernetičke sigurnosti uključenih u projektne aktivnosti te broj identificiranih i dokumentiranih slučajeva uporabe, scenarija ili dobrih praksi kibernetičke sigurnosti dvojne namjene.